Gradska galerija Fonticus Grožnjan / Grisignana predstavlja, 19. VI. 2026. u 20.00 h
HOMO TURISTICUS
selektirani, kolektivni, tematski, likovni projekt / progetto figurativo, selettivo, colletivo, tematico       

  autorice / autori u projektu:
Mariana Ban, Fanita Barčot Nikolac, Elvis Berton, Ivan Blašković, Samir Cerić Kovačević, Barbara Cetina, Mišo Filipovac, Fabio Gasparini, Voljen Grbac, Lana Gržetić, Igor Gustini, Nela Hasanbegović, Jadranka Hodanić, Pamela Ivanković, Dubravka Kanjski, Imrana Kapetanović, Amina Konate Visintin, Silvana Konjevoda, Miranda Legović, Milan Marin, Slavica Marin, Klavdija Marušič, Matjaš Diego Zadel Dellamorte, Mersiha Merdžanović Memić, Vanja Mervič, Bruno Paladin, Tereza Pavlović, Renata Pentek, Iris Poljan, Andreas Pytlik, Luisa Ritoša, Aleksandra Rotar, Ellen Semen, Dorjan Slogar, Krunislav Stojanovski, Damir Stojnić, Goranka Supin, Tomislav Šilipetar, Luiza Štokovac, Zlata Tomljenović, Irena Vasilj, Ljiljana Vlačić, Matej Vočanec, Marko Zelenko, Martin Zelenko
   kustos: Eugen Borkovsky

Otvorenje / apertura: 19. VI. 2026. u 20.00 h
Gradska galerija Fonticus Grožnjan / Grisignana

U prigodi Dana općine Grožnjan / Grisignana

   Poziv na učestvovanje u selekciji za kolektivni, problemski, tematski, likovni projekt

   Tema:TURIZAM  (Humanus Touristicus)

   Ravnodušnost je paraliza duše, prijevremena smrt. (A. P. Čehov)

  Proteklih se godina kol. lik. projektima obrađivalo više tema. Rezultati su bili uronjeni u recentno povijesno vrijeme pa su, uz povezivanje sa zadanim pojmom, svjedočili stavove autora. Očito je da mnogi od autora/ica provode zamisao o slobodi misli podređenoj potrebi za oblikovanjem. Otkrivanje predmeta, znakova, doživljaja i mijenjanje njihove određenosti omogućava poigravanje. Ovakav pristup potvrđuje kako u svijetu suvremene umjetnosti vjerodostojnost artefakta prestaje ovisiti o standardnim tehnikama.

  Ovaj projekt trebao bi vizualnim problematiziranjem obraditi pojam/fenomen TURIZAM. Pojam (turističkog) putovanja može inicirati, označavati više različitih odaziva u memoriji, ovisno o osobi koja propituje i koja je upitana. Putovanje obično ima duži ili kraći tijek, kojem prethode pripreme, a slijede nove situacije. Novovjeka varijanta može biti virtualno, cyber, putovanje web stranicama. Prema doslovnom tumačenju, pojam „turizam“ podrazumijeva premještanje fizikusa osobe na neku drugu lokaciju radi odmora, radoznalosti, ciljane promjene lokacije na neko vrijeme. Svi imamo iskustvo putovanja. 

   Za razliku od turističkog, specifično iskustvo donosi putovanje bez sigurne povratne karte. Migracija sa ili bez asimilacije, privremena ili dugoročna, otvara područje kojemu je putovanje okosnica. U ovoj situaciji, nakon prispijeća na odredište, nestaje osjećaj putovanja, a prevladava osjećaj dovijanja preživljavanju koji je znatno drugačiji od onog kad se ima osiguran smještaj i povratak. To više nije turizam, ali ga autori mogu problematizirati. 

  Poznajem ljude koji, kad im spomeneš turističko putovanje, odmahnu rukom uz komentar kako je to za njih suvišan štrapac. Priznajem, nikada ih nisam razumio. Kao ljubitelj putovanja koji radosno putuje, doživljavam putovanje uznemiren pred novim spoznajama, susretima, podnebljima. Već samo iskustvo kretanja autobusa, vlaka ili uzlijetanja zrakoplova i doručka kod kuće, a večere tisuće kilometara daleko, izuzetno je. Drugačiji doživljaj izaziva dugo putovanje vlakom, koji je udobniji od autobusa. Višesatno truckanje željeznicom, npr. na relaciji Ljubljana-Beč-Varšava, i promatranje okoline kroz prozor, poslije uznemirenosti unosi specifičan mir. Nakon određenog vremena ne možemo više čitati, ne možemo vizualno određivati detalje, ali se prepuštamo ritmu kotača i pogledu kroz prozor: prolasku okoline mimo nas...

   Predmnijevam da će se u projektu pojaviti više grupa radova. U jednoj će se vjerojatno autori direktno doticati pojma fizičkog, turističkog putovanja sa svim posljedicama koje on izaziva, kako na tijelo, tako i na duh. Druga grupa mogla bi problematizirati putovanja kroz osobni stav ili dojam. Ova grupa autora propituje intimno pojmovanje mijene koja može biti vezana za promjenu okoline. Treća grupa mogla bi propitivati ideju turizma kroz diskurs, poziciju domaćina: o samom fenomenu i/ili o raznorodnim, često polemičnim posljedicama koje on može izazvati.

   Očekuje se da se umjetnici priklone iskrenom, osobnom iskazu bez imperativa oportunizma. Kao i opće tendencije suvremenih likovnih strujanja, smisao doživljavanja i mijenjanja svijeta prenosi se na manje grupe, lokalnu situaciju, osobna promišljanja. I, već smo u suvremenosti jer imamo ko˘d kojim treba prokomentirati projekt koji je pred nama: (alter) postmodernizam je pojam koji pokušava obuhvatiti nov način davanja smisla svijetu. Iako nedefiniran i rastezljiv termin, ipak, pokriva vrijeme i situaciju u kojoj živimo. Kriza vrijednosti, zamjena vrijednosti i sumnja u povijesno, reflektiraju se u umjetnosti mijenjanjem i nepoštivanjem uobičajenih pristupa, tehnika i plasmana umjetničkog predmeta. Odbacuje se privilegirani položaj tipično modernih pravaca i usmjerava pažnja na mnogostrukost stilova. Izostaje jednoobraznost i kulturalna centriranost. Naglasak je na različitostima i promjeni. Umjesto isključivo estetskog, postmodernizam poštuje instinktivno. Naglasak je na igri, a ne na pravilu.

   Ovisno o prispjelim radovima, iskristalizirati će se projekt. Ideja je sastaviti kolektivnu izložbenu prezentaciju s radovima koji obrađuju doživljaj, značenje, interpretaciju pojma. Lokacija ovog susreta postaje Grožnjan, Grad umjetnika. Nadamo se da ćemo biti dobri domaćini... 

  Inicijalne natuknice, neke od mogućih polaznica za tematiziranje: 

-Pojam TURIZAM obuhvaća sve pojave vezane uz putovanje i boravak posjetitelja (turista) na nekoj destinaciji. Djelatnosti, aktivnosti turista podrazumijevaju putovanje, odmor, rekreaciju, upoznavanje karakteristika lokacije. U pojam se uključuje gospodarska djelatnost te posljedice boravaka bez obzira što se to često prešućuje. Zasnivanje stalnog boravišta na novoj lokaciji ne potpada pod turizam. 

-Turizam se dijeli prema specifičnostima potražnje i ponude. Suprotnost masovnom turizmu je određeni izbor ciljanog doživljaja, npr. lovni turizam, seoski turizam, kulturni turizam… 

-Teoretičari kažu da je turizam potekao od potrebe za zdravim mjestom, npr. lječilišta, terme, toplice ili ljekoviti boravak uz more ili u planini. Ljetni ili zimski boravak. Ova potreba inicira razvoj ugostiteljske ponude. Danas se cijela mjesta, gradovi određuju kao destinacije gdje nametljivo prevladavaju turističke djelatnosti.

-Postoji razlika u posjetiocima (turistima). Neke ne zanimaju karakteristike a neki istražuju posebnosti destinacije. Neki su tolerantni prema smještaju ili mogućim gužvama i zastojima a neki su zahtjevni…

-U mjestima domaćina pojavljuju se problemi socijalne, ekološke i tehničke prirode. Socijalni problemi se pojavljuju u obliku defektnog profiliranja zanimanja isključivo ka uslužnim djelatnostima. Uz to, za domaćine,  postoji nesrazmjer između godišnjih perioda sa mnogim događanjima i periodi bez ikakvih javnih događanja.

-Ekološki problemi pojavljuju se kao: upadljiva količina ljudi u određenom periodu na malom teritoriju. Često su to, do pojave turizma, ekološki vrijedna, nedirnuta područja. Tu se pojavljuje promet, odbacivanje otpadaka, buka, prerada i ponuda hrane, pranje odjevnih predmeta i ljudi…

-Infrastrukturni problemi na destinaciji: dotok vode, otjecanje otpadnih voda, električni napon, javna rasvjeta, parking, itd.

-Ponuda hrane, pića, usluga lokalnih izleta najčešće je već uniformirana. Također i oprema ugostiteljskih objekata (kvazi etno...).

-Za kulturna događanja je karakteristično da se zanemaruje lokalna produkcija domaćih autora a nude serijska gostovanja.

-Napadna je količina štandova/lokala sa sličnom ponudom, često kineskih proizvoda. 

-Ponuda suvenira, uspomena najčešće je ponuda jeftinih kič predmeta. Razvijena je industrija suvenira gdje se na isti, serijski proizveden predmet, lijepe različita imena destinacija. Iste predmete, isto obrađene od istog materijala može se kupiti na mnogim destinacijama. 

-itd…

      Eugen Borkovsky, V. 2026. inicijalni tekst upućen autorima

 OPĆENITO:

>TURIZAM je tematska okosnica, pojam za promišljanje kojim će se baviti ovaj projekt. Ovdje su „nabacane“ neke od mogućih polaznica za tematiziranje. Od autora se očekuju radovi u likovnom ili ne-likovnim materijalima i sredstvima, koji problematiziraju temu. Radovi podliježu selekciji. Od selektiranih radova sačiniti će se izložba koja će biti predstavljena u Gradskoj galeriji Fonticus u Grožnjanu sredinom VI. mjeseca 2026. godine. Molim autore koji odluče učestvovati u selekciji vode brigu o tehničkim mogućnostima galerije te o nepostojanju fonda kojim bi se pomogla realizacija pojedinog rada. Osiguran je strukovni komentar projekta, strukovni i tehnički postav, katalog, čuvanje izložbe, otvorenje te INFO medijima.

-Nije predviđeno financiranje dostave i povrata radova

-Izabrani radovi trebati će biti priređeni za izlaganje (sistem za vješanje i sl.) ali bez nepotrebnih okvira, passpartua i slične opreme koja opterećuje izražajnost samog rada. Ukoliko neki od radova konceptualno treba imati neku posebnu opremu, to se dogovara sa kustosom i znati će se unaprijed.

  VAŽNO:

>Autore koji žele učestvovati molim da fotografije radova (format JPG!) pošalju na e-mail adresu: eugen.borkovsky@gmail.com najkasnije do 28. V. 2026. godine u 20.00 sati. Molim ne slati na syber linkove, molim spakirati i poslati na e-mail ili WeTransfer ili sl. Uz fotografije rad/a/ova SVAKAKO molim ISPUNITI FORMULAR za svaki ponuđeni rad!

>Selektirani radovi moraju biti dostavljeni u galeriju najmanje 3 dana prije (naknadno) zakazanog otvorenja radi strukovnog i tehničkog postava. O terminu dostave, selektirani će autori/ce biti obavješteni par dana nakon termina prijave.

>Inicijator i kustosi projekta nadaju se da će izložba radova biti uspješna, zanimljiva i konstruktivna!

        Kustosi projekta: Eugen Borkovsky i Sabina Oroši

        Gradska galerija Fonticus Grožnjan,  e-mail: eugen.borkovsky@gmail.com; tel: 00385 99 2523372

GROŽNJAN Grad umjetnika         1965 2026         GRISIGNANA Cittá degli artisti